
|
Novi naslovi |
| (Finansije) | |
| ODŠTETE PUTNICIMA COSTA CONCORDIA | |
|
Putnicima se u Italiji nudi po 14.000 evra, ali u SAD gde je sedište komapanije Carnival već se traži i po 100 miliona dolara po svakom putniku (foto: Toskana - specijalizovane ekipe nastavljaju potragu za žrtvama brodoloma i pripremaju istakanje pogonskog goriva radi sprečavanja ekološke katastrofe)
|
|
| (Finansije) | |
| KREDITI ZA MEDIJE | |
|
Mediji imaju mogućnost da dođu do povoljnih kredita Evropske investicione banke, ali malo njih za to zna, kaže Goran Radosavljević
|
|
| (Finansije) | |
| ROK PLAĆANJA 60 DANA | |
|
Prema Nacrtu zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza skraćuju se rokovi plaćanja, a novčane kazne sleduju i odgovornim licima u privatnim preduzećima i javnom sektoru (ilustracija: dnevnik.rs)
|
|
| (Finansije) | |
| ZAKON O PLAĆANJU OBAVEZA | |
|
Ministar ekonomije Nebojša Ćirić najavio donošenje zakona o plaćanju obaveza koji bi trebao da smanji rokove sa 130 na 60 dana
|
|
| (Finansije) | |
| OD EVRA NAJVIŠE KORISTI IMALE AUSTRIJA, FINSKA I NEMAČKA | |
|
Studija povodom godišnjice evra
|
|
| (Finansije) | |
| KAMATARENJE | |
|
Kamatne stope na dozvoljene minuse i kreditne kartice preko 30 odsto godišnje
|
|
| (Finansije) | |
| UMESTO BOLJE NAPLATE, SKUPLJE OSIGURANJE | |
|
Iako po zakonu imaju pravo na naplatu štete od osiguravajućih kuća, RFZO i PIO ne koriste u potpunosti to pravo. RFZO od ove godine naplaćuje pet odsto premije osiguranja u saobraćaju što bi moglo da poskupi osiguranje za građane
|
|
| (Finansije) | |
| ZLATO SVE TRAŽENIJA ROBA | |
|
Globalna potražnja za zlatom porasla je za 6 % u trećem kvartalu 2011. godine zbog povećanja nivoa inflacije, pada američkog kreditnog rejtinga, kao i povećanja dužničke krize u evrozoni
|
|
| (Finansije) | |
| ŠTETE OD 380 MILIJARDI DOLARA | |
|
2011: Rekordne štete od prirodnih katastrofa, osiguranja isplatila 105 milijardi
|
|
| (Finansije) | |
| KAMATE JEDU BUDŽET | |
|
Troškovi kamata u budžetu sa 13,8 milijardi dinara u 2008. godini skočili na 59 milijardi dinara u 2012. i veći su od sredstava namenjenim socijalnoj i dečijoj zaštiti zajedno (foto: Pavle Petrović, u sredini, na preskonferenciji Fiskalnog saveta Srbije)
|
|
| (Finansije) | |
| KRATKO PAMĆENJE PROTIVNIKA EVRA | |
|
Kao da se niko ne seća da je kurs evra bio 0,883, kada je uveden početkom 2002, a sada je 1,3 - 1,4 američkih dolara…
|
|
| (Finansije) | |
| UVOĐENJE EVRA JE BILA FANTASTIČNA IDEJA! | |
|
To tvrdi Toomas Ilves, predsednik Estonije koja je uvela evro od početka ove godine
i uz Luksemubrg jedina je zemlja evrozone koja se pridržava finasijske dispcipline
|
|
| (Finansije) | |
| SPOLJNI DUG STIGAO DO 24 MILIJARDE EVRA | |
|
Preti kriza spoljne likvidnosti kada krediti stignu na naplatu u 2013. i 2014. godini, upozorava Stojan Stamenković. Srbija već prezadužena po dva kriterijuma, tvrdi Mlađen Kovačević (foto: predsednik Srbije Boris Tadić druži se sa decom tokom jučerašnje posete Kragujevcu)
|
|
| (Finansije) | |
| SAOSIGURANJE SPREČAVA IZNOŠENJE KAPITALA | |
|
Od oko 2,3 milijarde, evra kolika je ukupna godišnja premija osiguravajućih kuća u regionu CEFTA, ako bi se samo tri odsto saosiguravalo, u regionu bi ostalo oko 70 miliona evra koje ne bi otišle inostranim kućama za reosiguranje
|
|
| (Finansije) | |
| BOLJI VIDEO NADZOR, MANJE ŠTETE | |
|
Predlog Privredne komore Srbije je da osiguravajuća društva trajno izdvajaju sredstva za video nadzor kako bi se povećala bezbednost na putevima, na korist i osiguranja i građana i države, kaže Slobodan Samardžić, potpredsednik PKS
|
|
| (Finansije) | |
| NAJBOLJI MINISTAR FINANSIJA | |
|
Švedski recept za krizu - inspiracija desnice širom sveta
|
|
| (Finansije) | |
| UZNEMIRENOST U RUMUNIJI, ALI NE SAMO TAMO... | |
|
Posle odluke o ograničenju kredita filijala austrijskih banaka u istočnoj i srednjoj Evropi, strepi se od povlačenja sredstava zapadnih banaka iz regiona u iznosu od oko 13 milijardi evra (foto: Rajfajzen bank internacional, centrala u Beču)
|
|
| (Finansije) | |
| NABAVKE JAVNE, PROVIZIJE TAJNE | |
|
Godišnje preko 300 miliona evra kroz javne nabavke završi u privatnim džepovima, ali država novim zakonom samo omogućava još više zloupotreba, tvrde stručnjaci
|
|
| (Finansije) | |
| KREATIVNO RAČUNOVODSTVO I JAVNI DUG | |
|
Prema podacima NBS javni dug još prošlog meseca iznosio je 46,7 odsto BDP-a što znači da je probijen zakonski limit od 45 odsto dok Ministarstvo finansija saopštava da je zaduženost Srbije – ispod dozvoljenog limita (ilustracija: guranje države u nezakonito zaduživanje)
|
|
| (Finansije) | |
| PROFIT BANAKA 250 MILIONA EVRA ZA DEVET MESECI | |
|
Krizu u kojoj se nalazi srpska privreda banke ne osećaju, jer im je dobit pre oporezivanja u prvih devet meseci čak 25 odsto veća nego u istom periodu prošle godine (ilustracija: rast.rs)
|
|
| (Finansije) | |
| „LOKOMOTIVA EVROPE“ USPORAVA | |
|
„Pet mudraca“ o naglom padu stope rasta nemačke privrede na samo 0,9 posto godišnje (foto: nemačka kancelarka Angela Merkel)
|
|
| (Finansije) | |
| JAVNI DUG PRESKOČIO ZAKON | |
|
Prema podacima NBS, javni dug dostigao 47 odsto BDP-a pa je preskočena zakonom i fiskalnim pravilima propisana granica od 45 odsto
|
|
| (Finansije) | |
| „ZAŠTIĆENE“ BANKE U SVETU | |
|
Samit G-20: utvrdjen spisak od 29 banaka u svetu „koje ne smeju pasti“ a njih 17 su evropske
|
|
| (Finansije) | |
| ZAŠTO SE GRČKA KOCKA? | |
|
Zato što je Island bankama rekao ne i pogodio. Grčka svojim referendumom i izglednim odbijanjem, ako do njega dođe, neće zapravo napraviti presedan, prvi je tim putem krenuo Island koji danas ubire plodove svoje dobre odluke
|
|
| (Finansije) | |
| AKO GRČKA ODBIJE POMOĆ SLIJEDI BANKROT | |
|
Grčka bi mogla bankrotirati, što bi nanijelo goleme štete europskim bankama, zatalasalo globalni financijski sustav i otežalo položaj drugih prezaduženih članica eurozone
|
|
| (Finansije) | |
| UMESTO KAMATAMA, ŠTEDNJU PRIVLAČE NAGRADNIM IGRAMA | |
|
Guverner Šoškić je pozvao na cenovni kartel, kako bi građani koji štede i koji daju sedam milijardi evra na raspolaganje privredi posredstvom banaka, zaradili manje. Srećom pa njegova preporuka nema zakonsku snagu, a u najdubljoj je suprotnosti sa slobodnom tržišnom utakmicom – ističe Aleksandar Stevanović (ilustracija: Zgrada NBS)
|
|
| (Finansije) | |
| DA LI JE ISTOČNA EVROPA SPREMNA ZA NOVI TALAS KRIZE | |
|
Nijedna iz grupe osam zemalja CIE nije u tako problematičnoj situaciji u pogledu debalansa tekućih transakcija, održivosti javnog duga ili potencijalnih obaveza u bankarskom sektoru kao periferne zemlje evrozone
|
|
| (Finansije) | |
| TRI BILIONA EVRA ZA SPAS OD BANKROTA | |
|
Planovi za pojačanu odbranu evra i pomoć zemljama evro-zone koje ne budu mogle da vraćaju dugove
|
|
| (Finansije) | |
| EVROPA MORA UZVRATITI NA SPEKULATIVNE NAPADE SAD I VELIKE BRITANIJE | |
|
London i Njujork izvoze krizu finansijskih derivata u EU, koristeći CDS (kredit difolt svopove), korumpirane agencije za kreditni rejting i ceo arsenal finansijskih prljavih trikova. Ovde se ne suočavamo sa normalnim finansijskim tržištem, već sa otvorenim ekonomskim ratom. Tu leže koreni sadašnje evropske krize, a ne u lenjosti Grka i Portugalaca, u francuskom samougađanju ili ludorijama Berluskonija
|
|
| (Finansije) | |
| REPUBLIKA SRBIJA RIZIČNIJA OD NOVOG SADA | |
|
Grad Novi Sad izdaje duguročne municipalne obveznice u evrima po ceni od 6,25 odsto, dok se država nedavno zadužila za milijardu dolara po 7,25 odsto
|
|
| (Finansije) | |
| SLAVIMO ULAZAK U DUŽNIČKO ROPSTVO | |
|
Dugove možemo da vraćamo samo daljim zaduživanjem. Država je probila zakonom određenu granicu po kojoj javni dug ne može preći 45 odsto BDP-a
|
|
| (Finansije) | |
| DRŽAVA PREUZIMA DUGOVE JAVNIH PREDUZEĆA IZ OSAMDESETIH | |
|
Najviše kredita država je preuzela od JP “Putevi Srbije” 464,8 miliona evra i 43,3 miliona dolara, zatim “Železnice Srbije” 181,8 miliona evra i 15,1 milion dolara
|
|
| (Finansije) | |
| SA EVROM MNOGO BOLJE | |
|
Računica švajcarskih eksperata pokazala da je mnogo jevtinije pomagati Grčkoj, Irskoj i Portugalu nego ukinuti zajedničku evropsku valutu
|
|
| (Finansije) | |
| NOVA KRIZA PRED VRATIMA | |
|
Spoljni dug narastao na 22,3 milijarde evra, a javni dug sve bliže gornjoj granici od 45 odsto BDP-a. Istovremeno padaju proizvodnja, promet i izvoz
|
|
| (Finansije) | |
| PLAĆAMO I AKO NE POVUČEMO KREDIT | |
|
Ukoliko zaključimo aranžman iz predostrožnosti sa MMF-om od milijardu evra, čak i ako nam ne zatrebaju pare, platićemo proviziju od 1,5 milion evra
|
|
| (Finansije) | |
| GRCI SREĆNI UPRKOS KRIZE? | |
|
Od 12 miliona ljudi u Grčkoj samo 5.000 njih priznaje da zaradi godišnje više od 100.000 evra
|
|
| (Finansije) | |
| ŠVAJCARSKI FRANAK DRMA ISTOČNOM EVROPOM | |
|
Guverner NBS ističe da građani mogu sami da se dogovore sa bankama oko reprograma kredita, dok se u zemljama okruženja oporezuju banke
|
|
| (Finansije) | |
| DRUGI TALAS SVETSKE KRIZE | |
|
Podaci za čitavu EU pokazuju još veći pad industrijske proizvodnje u junu od 1,2 odsto na mesečnom nivou, kao i znatno niži rast na godišnjem nivou
|
|
| (Finansije) | |
| HRVATSKI MODEL SPASAVANJA OD „POBESNELOG ŠVAJCARCA“ | |
|
Čudno je što i banke u Srbiji nisu ponudile neko rešenje za dugove u „švajcarcima“, jer bi tako pre svega pomogle same sebi
|
|
| (Finansije) | |
| ŠVAJCARSKA CENTRALNA BANKA OBARA FRANAK | |
|
Od mera švajcarske države korist bi mogli da imaju i građani Srbije zaduženi u švajcarskoj valuti. Srpska vlada ne obazire se na ovaj problem
|
|
|
Arhiva |
|
|
Finansije |