Povećajte font Podrazumevana veličina fonta Smanjite font Pišite nam... RSS:BalkanMagazin - Današnje novine

SIMONIDA PROTERANA SA KOSOVA

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)
Dragoljub Petrović
nedelja, 5. septembar 2010
 
Pošaljite komentar

Upozorenje:
Web časopis Balkan Magazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavlja stavove redakcije Web časopisa Balkan Magazin.


Sličica:

Preostalo 0 karaktera od 1500
Napomena:
Usled velikog broja automatski generisanih komentara (spam) prinuđeni smo da uvedemo dodatnu verifikaciju. Molimo vas da pre slanja vašeg komentara unesete u polje karaktere koje vidite na sličici.
Nova sličica...
Pošalji komentar...

U padu aviona poginuo je najiskusniji i najstariji aktivni srpski pilot, Davorin Pavlović (65), zvani Deda, dok je davao časove letenja Aleksandri Š. (22), koja je, takođe, stradala. Pristalice muftije Muamera Zukorlića blokirale su u subotu popodne, kamionima i drugim teškim vozilima, sve prilaze ka Novom Pazaru - iz pravca Raške, Ribarića i Sjenice. Pesma „Simonida” Milana Rakića i drama Ljubomira Simovića „Boj na Kosovu” problematičnog su sadržaja, ne promovišu principe slobode i demokratije, ne pozivaju na mir i toleranciju, saopštila je Nezavisna komisija za pregled nastavnog materijala na srpskom jeziku, koju je oformila vlada Kosova. Košarkaška reprezentacija Srbije plasirala se u četvfinale Svetskog prvenstva savladavši Hrvatsku.



Proslava Dana Saobraćajne policije Srbije


Pristalice muftije blokirale Novi Pazar

Posle celodnevnog okupljanja u naselju Hadžet, pristalice muftije Muamera Zukorlića blokirale su u subotu popodne, kamionima i drugim teškim vozilima, sve prilaze ka Novom Pazaru iz pravca Raške, Ribarića i Sjenice. Jake snage policije i žandarmerije, koje su od ranog jutra blokirale deo novopazarskog naselja Hadžet, nisu dozvolile pristalicama Muamera Zukorlića da tokom dana priđu gradilištu dečjeg obdaništa i organizuju protest. Po informacijama iz policije i gradske uprave, Zukorlićeve pristalice želele su da prekinu radove, jer plac na kome se gradi obdanište smatraju vakufskom imovinom. U Gradskoj upravi, međutim, tvrde da se obdanište gradi na gradskom zemljištu, sa svim potrebnim dozvolama i iz sredstava Nacionalnog investicionog plana, pišu Novosti.

Nekoliko sati trajala je igra nerava pripadnika MUP-a i Zukorlićevih pristalica. Povremeno su iz mase okupljenih vernika letele kamenice prema kordonu policije. S vremena na vreme su se okupljeni vernici oglašavali i uzvicima „Alahu akbar” (Alah je veliki) i klicanjem muftiji Zukorliću. Čulo se i „Ovo je Sandžak – nikad Srbija” navodi Politika. Ovom protestu prethodio je Sabor Islamske zajednice na kome je zaključeno da je „otimanje vakufa na Hadžetu kulminacija nasilja i gaženja elementarnih prava muslimana”.

Vladika Irinej: Vlada presekla Gordijev čvor

Sastav Komisije za veronauku izmenjen je samo zbog isključivog držanja predstavnika Islamske zajednice u Srbiji, svakako po Zukorlićevim direktivama, kaže u razgovoru za Politiku vladika bački Irinej, član vladine Komisije kao predstavnik SPC. Komentarišući nedavne optužbe muftije Muamera Zukorlića vladika Irinej kaže da je „Vlada Srbije bila dužna da konstatuje flagrantno kršenje svoje odluke u prethodnom periodu. Naime, po toj odluci članstvo u komisiji pripada resornim ministarstvima, a uz njih je zastupljena i svaka tradicionalna crkva i verska zajednica - sa po jednim članom. Na taj način je Srpska pravoslavna crkva, nesumnjivo većinska crkva u Srbiji, u Komisiji zastupljena potpuno jednako kao i najmalobrojnija tradicionalna zajednica u zemlji, jevrejska. Jedina stvarno povlašćena verska zajednica bila je upravo islamska zajednica – sa dva predstavnika, nasuprot vladinoj uredbi, sa jednim članom iz Islamske zajednice u Srbiji i jednim iz Islamske zajednice Srbije, pri čemu je uz onog prvog po pravilu bio i najmanje jedan ćutljivi pratilac. Oni su u jedom trenutku svoje učešće u radu komisije počeli da uslovljavaju odstranjivanjem predstavnika Islamske zajednice Srbije, pretvarajući sve prisutne u svojevrsne taoce. Nastali „Gordijev čvor” vlada je, koristeći svoje zakonske ingerencije, presekla na već poznati način – ističe episkop bački.

Samardžić: Srbija pristaje na diktat

„Pristankom na ublažavanje ionako razvodnjene rezolucije Srbija pristaje na diktat zapadnih sila”, kaže potpredsednik DSS-a Slobodan Samardžić za Politiku. „Politikom ’Evropa nema alternativu’, vlast je, umesto borbe za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, zapečatila sudbinu zemlje i KiM. Ako vi u prvi plan ističete sudbinsku važnost odnosa s protivnikom, koji je priznao nezavisnost Kosova i sve čini da se ona ostvari i ako s njim kolaborirate, na kraju ćete kolabirati”, kaže Samardžić.

On smatra da je posle 2008 godine nova vlast promenila politiku prema Kosovu.

“Prihvaćen je Euleks, što nije smelo biti učinjeno jer, to je proizvod Ahtisarijevog plana za takozvanu nadgledanu nezavisnost Kosova. Potom je naša policija potpisala protokol o policijskoj saradnji sa Euleksom, što nije smelo da se uradi, jer je to, zapravo, protokol o utvrđivanju granica između Srbije i Kosova. Euleks je tu nastupao u svojstvu kosovskih privremenih institucija”, smatra Samardžić.



Spomenik srpskim ratnicima iz balkanskih i Prvog svetskog rata u selu Duleni
iz kojeg je na dvodnevni pohod - Gledićka transverzala krenulo dvestotinjak
planinara iz 20 društava iz cele Srbije


Na Kosovu nepodobna i srpska poezija

Pesma „Simonida“ Milana Rakića i drama Ljubomira Simovića „Boj na Kosovu” problematičnog su sadržaja, ne promovišu principe slobode i demokratije, ne pozivaju na mir i toleranciju, saopštila je Nezavisna komisija za pregled nastavnog materijala na srpskom jeziku koju je oformila vlada Kosova i njeno ministarstvo obrazovanja nauke i tehnologije (MONT), piše Politika. Prema nalazu ovog stručnog organa, oba dela iz čitanke za sedmi razred osnovne škole Ministarstva prosvete Srbije potenciraju nasilje, jedna „u kontekstu freske u manastiru Gračanica”, a druga „u kontekstu prikaza Boja na Kosovu”. Ovaj sveobuhvatni pregled detaljno iznosi predloge kako prištinsko ministarstvo treba da obezbedi „usklađenost nastavnog plana i udžbenika na srpskom jeziku sa Ustavom Kosova i odgovarajućim zakonodavstvom”.

Da bi se problem s Rakićem i bitkama rešio neophodno je da kosovske prosvetne vlasti nalože srpskim nastavnicima da „ne koriste ove dve pesme za vreme predavanja srpske književnosti učenicima na Kosovu”. Što se tehničkih i prirodnih nauka tiče, vrlo precizno i po stranama opisani su „problematični sadržaji” i to najčešće mape na kojima je „država Kosovo predstavljena kao deo Republike Srbije”, a savesni istraživači su čak „otkrili“ da Radni listovi iz matematike za četvrti razred (autori: Popović, Zelić, Mandić) urušavaju ustav Kosova, jer sadrže podatak gde se u „geografsku oblast Srbije u kvadratnim kilometrima uključuje teritorija Kosova – 88.361km2”.

Dvoje poginulo u udesu sportskog aviona

Pod još nerazjašnjenim okolnostima - mada prve pretpostavke govore da je došlo do kvara na letelici - u avionskoj nesreći koja se u subotu oko 13.15 dogodila na sportskom aerodromu u Lisičjem jarku, na dvadesetak kilometara od Beograda, poginuo je najiskusniji i najstariji aktivni srpski pilot, Davorin Pavlović (65), zvani Deda, dok je davao časove letenja Aleksandri Š. (22), koja je takođe stradala, pišu Novosti. Nesrećni Davorin, koji se tokom gotovo poluvekovne karijere - prvo u JNA, a potom kao nastavnik letenja u vazduh vinuo više od 12.000 puta, uzleteo je oko 13 časova sa aerodroma u Lisičjem jarku avionom „zlin 526 F”, vlasništvo Aerokluba „Falkon” iz Zrenjanina. „Zlin” je „prekaljena” češka letelica, koja se uglavnom koristi za nastavne i akrobatske letove. Na mestu kopilota - a to je, u „zlinu”, ispred pilota, koji sedi nazad - bila je Aleksandra Š. iz Beograda. Njoj je, kako se u subotu na mestu nesreće moglo čuti, ovo bio prvi let nekim sportskim avionom. Na let koji će joj, nažalost, biti i poslednji, došla je sa dečkom, koji je ostao na zemlji da je čeka. Petnaest minuta po poletanju, avion se, iz zasad nepoznatih razloga, srušio na pistu aerodroma. Na tlo je pao pljoštimice, pa se čitava konstrukcija - nešto više od pola tone teškog aviona – smrskala.

Po podacima Direktorata za civilno vazduhoplovstvo u poslednje dve godine je evidentirano petnaestak udesa različitih tipova letilica; sportskih aviona, zmajeva, helikoptera i paraglajdera, piše Blic. Jedna od nesreća dogodila se i na aerodromu „Lisičji jarak” 10. aprila prošle godine. Tada, međutim, u udesu sportskog aviona „cesna 172 G”, u kome su bili instruktor letenja i učenik, nije bilo povređenih, a nezgoda se dogodila zbog ispadanja točka na letelici. Jedina nesreća s tragičnim ishodom u poslednje dve godine dogodila se kada je u ataru sela Bučje, u opštini Knjaževac, poginuo pilot paraglajdera koji se srušio sa visine od oko 50 metara. Uzrok udesa je naglo nekomandovano okretanje kupole paraglajdera, kao i omotovanje konopca letelice oko vrata pilota.

Državna pomoć investitorima

Za stotinak žitelja opštine Vlasotince radna knjižica, koju će dobiti zahvaljujući državnim podsticajima investitorima, nema cenu. Za državnu kasu ima. Svako od njih koštao je budžet Srbije od dve do deset hiljada evra po novootvorenom radnom mestu. Preko Programa dodele bespovratnih sredstava za podsticaj investicija, koji administrira SIEPA, kompanija „Elrad WS” nedavno je dobila 350.000 evra za otvaranje 50 novih radnih mesta. Ukupna investicija iznosi 1,023 miliona evra, što znači da je država investitoru nadoknadila trećinu troškova.

U Ministarstvu ekonomije, koje ovaj program vodi, ističu kako se državi isplati svaki dinar koji izdvoji za investitore, jer se novac, kroz poreze, kasnije vrati u kasu, piše Politika. Uspešnost projekta ilustruju brojkama. Od početka primene programa zaživelo je 114 investicija, kako domaćih tako i stranih kompanija. Uloženo je je 635 miliona evra i otvoreno 17.194 nova radna mesta. Ti projekti poreske obveznike su koštali oko 47 miliona evra.

Ovi podsticaji najviše su se svideli investitorima iz Italije, Nemačke i Slovenije. Ulagalo se u industriju hrane i pića, tekstilnu i građevinsku industriju... U poslednje vreme mnoge kompanije iz sektora automobilske industrije prepoznale su Srbiju kao perspektivnu lokaciju za svoje proizvodne kapacitete, što je rezultat ulaganja „Fijata”, koji je za sobom povukao mnoštvo drugih kompanija, koje žele da budu dobavljači – objašnjavaju u resornom Ministarstvu ekonomije.

Cvetković: Ne možemo izdržati povećanje plata

Premijer Mirko Cvetkovivh rekao je u intervjuu za Pres da niko u Vladi nije protiv povećanja plata, ali da ekspertize pokazuju da sadašnji nivo proizvodnje to ne može da izdrži. On je istakao da je i sam nezadovoljan što je proizvodnja u Srbiji mala, kao i da vlada čini sve što može da poboljša ekonomsko stanje u zemlji.

„Kad povećamo proizvodnju i plate će da porastu. Od Nove godine očekujemo povećanje zaposlenosti i to je jako važna poruka, jer će tada i plate porasti”, navodi Cvetković.

Na konstataciju da se privrednici žale da nemaju dobru komunikaciju sa vladom i da ona nema privredni koncept premijer je odgovorio da vlada sa privrednicima ne komunicira pojedinačno, već na granskoj osnovi, na nivou udruženja. „Nastojimo da čujemo njihove probleme i pokušamo da im pomognemo da ih reše”, kazao je Cvetković i dodao da veruje da ova vlada ima verovatno najintenzivnije kontakte sa privredom u poslednjih nekoliko godina. „Kriza je bila dodatni razlog da se konsultujemo i veliki broj antikriznih odluka rezultat je upravo tih dogovora”, istakao je premijer tvrdeći da je vlada je bila spremna da pomogne u transakciji oko „Droge Kolinske” odnosno „Soko Štraka”, ali, „ne kupovinom, već da se razgovorima sa stranim bankama pomogne našim privrednicima da dobiju kredite kako bi učestvovali u toj kupovini”.

Premijer je istakao i da vlada ispituje uzroke nestašice mleka i ostalih životnih namirnica.



Protest romskih udruženja i nevladinih organizacija u centru Beograda povodom raseljavanja Roma iz Francuske


Nezaposleni neće prekvalifikaciju

Ekonomska kriza katastrofalno je uticala i na tržište rada, tako da je Srbija 2009. godinu završila sa više od 730.000 ljudi bez posla, piše Pres. S druge strane, privreda i dalje vapi za određenim kategorijama radnika, ali je malo onih koji su spremni da zanemare svoju struku i prihvate prekvalifikaciju za neki drugi posao. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), nezaposleni bi najviše želeli da se zaposle u svojoj struci, kao IT stručnjaci, inženjeri elektrotehnike, ekonomisti, grafičari, inženjeri građevinarstva, knjigovođe, oftalmolozi, ginekolozi, pekari, poslastičari, kuvari i pica majstori, mesari, zaštitari bilja, farmaceuti, kozmetičari, veterinari, rukovaoci građevinskom mehanizacijom, računovođe, medicinske sestre-instrumentaristi, lakireri i keramičari. S druge strane, poslodavci im naviše nude zanimanja za koje je potrebna prekvalifikacija: mašinci, obrađivači metala, montažeri delova za automobilsku industriju, zavarivači, radnici za poslove prerade i manipulacije eksplozivnim materijama, radnici za proizvodnju premaza, pletači žice, livci keramike, radnici u poljoprivredi.

Apsurdi srpskog pravosuđa

Srbija trenutno ima više od 670 sudija koji ne sude, ali primaju plate. Na čelu sudova su vršioci dužnosti, ali ne i izabrani predsednici. Pojedini delioci pravde javno se učlanjuju u političke stranke. Najstarija parnica, koja je otpočela pre 39 godina za naknadu štete zbog smrti Radoja Milinkovića, koji je poginuo 1971. godine na odsluženju vojnog roka, još nije dobila svoj epilog. A najviše tužbi zbog povrede prava Srbi podnose upravo protiv države, piše Pres u tekstu o apsurdima srpskog pravosuđa.

Junaci afera - napreduju

Glavni akteri mnogih afera, u kojima su nestale milijarde, danas su bogatiji i uglavnom sede u istim foteljama - kao i pre izbijanja afera. Neki su čak i napredovali. Razlog tome su procesi koji nikada nisu okončani, o čemu svedoče slučajevi Pravnog fakulteta u Kragujevcu, lažirane invalidske penzije, slučaj „drumske mafije” i mnogi drugi, piše Blic. Tako, osumnjičeni u aferi „Indeks” danas vode Pravni fakultet u Kragujevcu. U ovoj aferi je čak 89 profesora optuženo da su ispite prodavali za 500 do700 evra, a diplome za 12.000 do 16.000 evra. Od dizanja optužnica je prošlo čak tri godine, a za to vreme, ne samo da niko nije osuđen, već su optuženi vraćeni na posao, a pojedinci su čak i napredovali. Jedan od optuženih, profesor Predrag Stojanović, danas je dekan Pravnog fakulteta, a bio je tek šef katedre za pravne i ekonomske nauke u vreme izbijanja afere.



Jelena Janković u meču Otvorenog prvenstva SAD (2010 US Open Tennis Championship) protiv estonske teniserke Kaje Kanepi


Uskoro „evropske” registarske tablice

Uskoro će biti usvojen pravilnik o registraciji vozila. Posle toga će u Zavodu za izradu novčanica početi proizvodnja dugo očekivanih „evropskih” registarskih tablica. U Ministarstvu unutrašnjih poslova su za Novosti potvrdili da će se nove tablice izdavati početkom sledeće godine, ali nije preciziran datum.

„Više puta je odlagan početak izdavanja tablica, jer posle donošenja novog zakona o bezbednosti saobraćaja nisu odmah usvojeni i neophodni pravilnici” kažu u MUP Srbije. Nova registarska područja, pored postojećih, postaće još 18 srpskih gradova. To su: Aleksinac, (AL), Bačka Palanka (BP), Bačka Topola (BT), Bečej (BČ), Velika Plana (BVP), Vrbas (VB), Inđija (IN), Kanjiža (KA), Knjaževac (KŽ), Kovin (KO), Negotin (NG), Prijepolje (PP), Petrovac na Mlavi (PT), Svilajnac (SV), Smederevska Palanka (SP), Stara Pazova (ST), Ćuprija (ĆU) i Šid (ŠI). Nezvanično, pominjala se mogućnost da svaka opština dobije svoje registraciono područje. Ali, to je veoma komplikovana mogućnost imajući u vidu da Srbija ima čak 181 opštinu.

Od toga se, po svemu sudeći, odustalo, pa je izvesno da će oznake dobiti 59 gradova i opština, što je za 18 više nego do sada. U policiji negiraju šuškanja da će vozači odmah morati da zamene stare tablice. Nove tablice će donekle podsećati na stare, ali će biti dimenzija kao one koje se koriste u zemljama Evropske unije. Font slova i brojeva je dizajniran tako da bude vidljiv i kamerama, koje će se na ulicama koristiti za automatsko registrovanje prekršaja i prosleđivanja kazne na kućnu adresu vlasnika vozila.

Šarić oprao 13 miliona evra

Istraga koja se vodi protiv balkanskog narko-bosa Darka Šarića dokazala je finansijske transakcije, kojima je oprao 13 miliona evra, od čega je osam miliona evra direktno zarađeno od prodaje kokaina na međunarodnom tržištu, saznaje Pres. Kako za Pres kaže izvor blizak istrazi, novac je opran preko firme „Municipijum S”, za koju je utvrđeno da je pet odsto vlasnik Nebojša Jeftić, bivši stečajni upravnik „Future plus”, dok je ostatak od 95 odsto vlasništvo Šarićeve kompanije „Mateniko LLC”, registrovane u SAD.

Niskotarifne kompanije povećale broj putnika

Ukidanje viza za države Evropske unije i mogućnost da se za svega šezdesetak evra u oba pravca prevezu avionom neke od niskotarifnih kompanija do neke od destinacija na Starom kontinentu povećao je broj putnika. Samo u avgustu ove godine bilo je 58 odsto više turista iz Beograda za Beč, nego što je bilo prošle godine u istom mesecu, piše Politika. Katarina Andrić-Milosavljević, savetnik za odnose s javnošću Direktorata civilnog vazduhoplovstva kaže da dozvolu direktorata u ovom trenutku ima pet stranih jeftinih, loukost avio-kompanija. To su avio-kompanije koje su se i do sada interesovale za letove iz Srbije. Ona bi volela da ih ima više i očekuje da će ih sigurno biti više u narednim sezonama.


Srbija pobedila Hrvatsku u košarkaškom trileru


Košarkaška reprezentacija Srbije plasirala se u četvfinale Svetskog prvenstva savladavši Hrvatsku sa 73:72 (19:27, 15:9, 20:14, 19:22). Najmlađi tim na Mundobasketu morao je da se izbori sa bremenom favorita u meču koji poraženu ekipu šalje kući, a nakon uspešno obavljenog zadatka u dramatičnoj završnici za plasman u polufinale igraće protiv branioca titule – Španaca, koji su savladali Grčku sa 80:72, piše Blic. Tradicionalno rivalstvo je i od ovog duela napravilo „više od igre”, a od autsajdera – potpuno ravnopravnog suparnika. „Orlovi” su se namerili na podjednako motivisanog rivala, koji se u potpunosti oslonio na svoje najjače oružje: besomučni šut za tri poena i skok kao podrška tim nastojanjima. Služila su ih oba detalja, taman toliko da drama potraje čitav meč. Ovo je bila treća pobeda naše reprezentacije nad Hrvatima. Prva je ostvarena 1997. na EP u Francuskoj trojkom Aleksandra Đorđevića u poslednjoj sekundi utakmice, a „plavi” su bili bolji i četiri godine kasnije na šampionatu Starog kontinenta baš u Istanbulu, pišu Novosti. Najefikasniji u srpskom timu bio je kapiten Nenad Krstić sa 16 poena, pratio ga je junak meča Aleksandar Rašić sa 15 poena, a dvocifren je bio i Perović sa deset poena. U redovima Hrvatske Popović je odskočio sa 21 poenom, Ukić je ubacio 11, a Banić 10, navodi Pres.